CENTRALNA BANKA BIH: Kapital u januaru 2022. godine pao za dodatnih 48 miliona KM
Kapital Centralne banke BiH u januaru ove godine pao je za dodatnih 48 miliona KM, a u odnosu na kraj 2020. godine taj kapital je manji za čak 171 milion.
Naime, na kraju 2020. neto strana aktiva iznosila je 895,6 miliona KM i za godinu dana pala je na 772,7 miliona, koliko je bila na kraju prošle godine. U januaru je nastavila pad, tako da zaključno sa 31. januarom ove godine neto strana aktiva Centralne banke BiH iznosi 724,6 miliona.
Prema mišljenju stručnjaka, kapital Centralne banke BiH, s obzirom na inflaciju, nastaviće padati, a ako se obistine najave o povećanju kamatnih stopa, što je na određeni način i logičan slijed događaja kako bi se obuzdala upravo inflacija, sadašnji kapital Centralne banke BiH do kraja godine mogao bi biti prepolovljen.
"Okvir na kojem počiva upravljanje deviznim rezervama treba prilagoditi potrebama domaćeg ekonomskog sistema. Fragmetacija monetarne i fiskalne politike vodi kanibalizaciji domaće ekonomije. U javnosti se stvara utisak da se loše upravlja deviznim rezervama, a to nije tačno. Upravlja se vrhunski, ali je okvir zastario i ne odgovara današnjem vremenu niti budućnosti", rekao je ekonomista Saša Stevanović.
On naglašava da je postulat da je najveći dio deviznih rezervi izvan granica Bosne i Hercegovine, što je jako rizično, jer postavlja se pitanje šta nam vrijedi novac koji je izvan našeg domašaja, ali da treba imati i u vidu sva ograničenja domaćih i institucionalnih kapaciteta BiH.
"Slijed događaja će nam ukazati još jednom da je promjene potrebno raditi kada je dobro, ovo trenutno su iznuđeni potezi s manjim brojem alternativa. Mi smo sada u fazi da se smanjuje šteta i nemamo mehanizama zaštite od turbulentnih vremena. Trenutno imamo vruću vodu ljeti, a hladnu zimi, a treba nam obrnut mehanizam", naglasio je Stevanović.
Trenutno, osim inflacije, najveću "prijetnju" po kapital CB BiH predstavlja eventualno povećanje kamatnih stopa. Na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi kamatna stopa zadržana je na istom nivou, međutim na novom sastanku, koji je dogovoren za mart, gotovo je izvjesno da će doći do njenog povećanja i to za najmanje 0,25 odsto, s tim da su predviđanja da će na kraju ove godine, prema procjenama stručnjaka, referentna kamatna stopa u SAD iznositi između 1,25 do čak 1,75 odsto. Rast ovih kamatnih stopa na ovaj nivo sasvim sigurno prepoloviće neto stranu aktivu koju ima Centralna banka BiH.
U Centralnoj banci kažu da BiH nema direktan uticaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju, te da može samo prilagođavanjem svog portfolija uticati na efekte promjene tržišnih kamatnih stopa.
"To i radimo svakodnevno u skladu sa Zakonom o CB BiH i podzakonskim aktima za investiranje donesenim od strane Upravnog vijeća. CB BiH kontinuirano preduzima mjere prilagođavanja portfolija, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora", rekli su u CB BiH.
Kapital Centralne banke BiH u januaru ove godine pao je za dodatnih 48 miliona KM, a u odnosu na kraj 2020. godine taj kapital je manji za čak 171 milion.
Naime, na kraju 2020. neto strana aktiva iznosila je 895,6 miliona KM i za godinu dana pala je na 772,7 miliona, koliko je bila na kraju prošle godine. U januaru je nastavila pad, tako da zaključno sa 31. januarom ove godine neto strana aktiva Centralne banke BiH iznosi 724,6 miliona.
Prema mišljenju stručnjaka, kapital Centralne banke BiH, s obzirom na inflaciju, nastaviće padati, a ako se obistine najave o povećanju kamatnih stopa, što je na određeni način i logičan slijed događaja kako bi se obuzdala upravo inflacija, sadašnji kapital Centralne banke BiH do kraja godine mogao bi biti prepolovljen.
"Okvir na kojem počiva upravljanje deviznim rezervama treba prilagoditi potrebama domaćeg ekonomskog sistema. Fragmetacija monetarne i fiskalne politike vodi kanibalizaciji domaće ekonomije. U javnosti se stvara utisak da se loše upravlja deviznim rezervama, a to nije tačno. Upravlja se vrhunski, ali je okvir zastario i ne odgovara današnjem vremenu niti budućnosti", rekao je ekonomista Saša Stevanović.
On naglašava da je postulat da je najveći dio deviznih rezervi izvan granica Bosne i Hercegovine, što je jako rizično, jer postavlja se pitanje šta nam vrijedi novac koji je izvan našeg domašaja, ali da treba imati i u vidu sva ograničenja domaćih i institucionalnih kapaciteta BiH.
"Slijed događaja će nam ukazati još jednom da je promjene potrebno raditi kada je dobro, ovo trenutno su iznuđeni potezi s manjim brojem alternativa. Mi smo sada u fazi da se smanjuje šteta i nemamo mehanizama zaštite od turbulentnih vremena. Trenutno imamo vruću vodu ljeti, a hladnu zimi, a treba nam obrnut mehanizam", naglasio je Stevanović.
Trenutno, osim inflacije, najveću "prijetnju" po kapital CB BiH predstavlja eventualno povećanje kamatnih stopa. Na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi kamatna stopa zadržana je na istom nivou, međutim na novom sastanku, koji je dogovoren za mart, gotovo je izvjesno da će doći do njenog povećanja i to za najmanje 0,25 odsto, s tim da su predviđanja da će na kraju ove godine, prema procjenama stručnjaka, referentna kamatna stopa u SAD iznositi između 1,25 do čak 1,75 odsto. Rast ovih kamatnih stopa na ovaj nivo sasvim sigurno prepoloviće neto stranu aktivu koju ima Centralna banka BiH.
U Centralnoj banci kažu da BiH nema direktan uticaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju, te da može samo prilagođavanjem svog portfolija uticati na efekte promjene tržišnih kamatnih stopa.
"To i radimo svakodnevno u skladu sa Zakonom o CB BiH i podzakonskim aktima za investiranje donesenim od strane Upravnog vijeća. CB BiH kontinuirano preduzima mjere prilagođavanja portfolija, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora", rekli su u CB BiH.
Prijavi se na naše novosti i budi u toku sa svim pravnim dešavanjima i aktuelnostima.
